U srijedu, 10. travnja 2019. po drugi puta je u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica gostovala Mara Doljak. Tema je ponovno bila njeno pješačenje poznatom hodočasničkom stazom Camino, što je rezultiralo i nastavkom knjige pod nazivom „Moj Camino 2“, koju je ovom prilikom i predstavila. Camino je hodočasnički put, koji se nalazi na UNESCO-voj je listi zaštićenih kulturnih dobara. Nazivaju ga „glavnom ulicom Europe“, jer se na njega još od 10. stoljeća slijevaju mase hodočasnika iz cijelog svijeta prema grobu sv. Jakova u španjolskom svetištu Santiago de Compostela. Godišnje tom rutom, poznatom još prije rimskog doba, prođe oko 250 000 hodočasnika.
Dok je na prethodnom predavanju u koprivničkoj knjižnici Mara Doljak naglasak stavila na opis krajolika i ljude koje je sretala na putu, ovaj puta su posjetitelji više doznali o srednjovjekovnoj povijesti i legendama Camina. Zajedno s predavačicom, u nešto više od sat vremena, prošli su u glavnim crtama ono što je ona proživjela u mjesec dana slijedeći putokaze – znakove u obliku školjke Jakobove kapice. U Španjolsku je ušla tzv. francuskim putem koji započinje podno Pirineja. Put ju je dalje vodio kroz srednjovjekovna naselja koja danas pate od depopulucije, a o nekadašnjoj slavi i značenju svjedoče velebna crkvena zdanja i specifična arhitektura. Neka naselja su obnovljena kao važna središta hodočasničkog turizma, a neka su zapuštena i u ruševinama. Sve to daje čar hodočasničkom iskustvu „u potrazi za sobom“. Atmosferu dodatno dočaravaju nazivi hodočasničkih postaja: Roncesvalles, Estella, Irache, Navarra, Los Arcos, Torres del Rio, Viana, Logorno, Rioja, Santa Domingo, San Juan de Ortega, Atapuerca, Burgos, Meseta (visoravan – žitnica), Hornillos, Hontanas, Castrojeriz, Fromista, Villacazar de Sirga, Leon, Astroiga, Ponferrada, i na kraju puta – pokrajina Galicija i krajnje odredište, svetište Santiago de Compostela s ogromnom katedralom s 1000 sjedećih mjesta i kriptom s posmrtnim ostacima sv. Jakova.
Odgovarajući na pitanja prisutnih, Mara Doljak je najavila i novu knjigu koju piše nakon trećeg hodočašća. U njoj će prikazati kakvu je promjenu u njoj izazvao Camino, na koji se prvi puta uputila „ne iz duhovnih pobuda, nego da hoda“. Nakon toga, i ona je postala dio tradicije i ljudi koji su oblikovali hodočasnički put i njegove legende u proteklih 1000 godina, što pješačkoj avanturi svakoga ponaosob daje dodatnu mističnost i magnetičnost.
D. Sabolović-Krajina